- Vi se nalazite:
- Naslovna strana
- / Evropa
- / Hrvatska
- / Opšte informacije
Hrvatska - Opšte informacije
MapaZvaničan naziv Republika Hrvatska, zauzima svojom teritorijom deo regiona centralne i jugoistočne Evrope, prostor na kojem se dodiruju Panonska nizija, Balkan i Jadransko more.
Na severu se graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na jugoistoku sa Bosnom i Hercegovinom a na istoku sa Crnom Gorom i Srbijom.
Kroz središnji deo Hrvatske prostire se planinski masiv Dinare sa najvišim vrhom na visini od 1831 m. Najveći rečni tokovi su reke Sava, Drava i Dunav.
Ukupna dužina obale kojom Hrvatska izlazi na Jadransko more iznosi 6.278 km, ima 1244 ostrva od čega je 50 naseljeno. Izuzetan položaj, lepota mora, razuđenost obale kao i ostale prirodne lepote, kulturno i istorijsko nasleđe, čine Hrvatsku veoma popularnom turističkom destinacijom koju godišnje poseti preko 11 miliona stranih turista.
© Planeta Putovanja
Mapa, Auto Karta, Udaljenost km, Putovanja 2026:
-
Norveška
Zemlja fjordova i ponoćnog sunca...
Norveška, najsevernije kopno Evrope, prostranstvo sa više lepota nego ljudi koji ih mogu videti ali zato sa najvećim brojem biljnih i životinjskih vrsta u Evropi. Po veličini peta zemlja na kontinentu a po gustini naseljenosti među poslednjim.
Norveš... »
-
Manastir Studenica, Manastiri Srbije
Manastir Studenica se nalazi u blizini Ušća na Ibru, na rečici Studenici po kojoj je i dobio ime. Manastirski kompleks sastoji se od tri crkve (glavne – Bogorodičine crkve, kraljeve crkve – posvećene Sv. Joakimu i Ani i male crkve Sv. Nikole), trpezarije, riznice, konaka i gornje, ... »
-
Amsterdam, Holandija
Amsterdam putovanje
Amsterdam... Bogata istorija ovog grada počinje krajem XII veka, kada je u današnjoj provinciji Severna Holandija na obali reke Amstel sagrađeno ribarsko naselje. Od Amstelerdama, tokom više od osam vekova postojanja, Amsterdam se razvio u jednu od najvažnijih luka Evro... »
-
Havaji, SAD
Havaji su najmlađa država u sastavu Sjedinjenih Američkih Država. Iako su deo teritorije SAD od kraja XIX veka, zvanično dobijaju status pedesete savezne države tek u avgustu 1959. godine.
Ova država je zapravo vulkanski arhipelag koji se sastoji od osam glavnih i preko sto manjih i većih ... »
-
Češka
Vozeći se u Škodi, opuštamo se uz nežne taktove kompozicija Beržiha Smetane, ali ipak hitamo da stignemo na hokejašku utakmicu koja je uvek kad igraju Česi - svetski spektakl. Nismo mogli da krenemo ranije jer smo po ko zna koji put morali da odgledamo Strogo kontrolisane vozove, samo jedno od... »
-
Paksos - ostrvo Paksos, Grčka
Paksos ili Paksi je zapravo ime za najmanji arhipelag Jonskih ostrva od kojih su najveći ostrvo Paksos i ostrvo Antipaksos. Po legendi iz grčke mitologije, ova ostrva razuđenih stena je stvorio bog mora Posejdon koji je svojim trozupcem udario u 15 km severniji Krf da bi napravio mesto gde bi ... »
-
Lido di Jesolo, Italija
Lido di Jesolo je zapravo velika plaža italijanskog grada Jesolo, smeštenog u predivnoj laguni Jadranskog mora. Ogroman turistički kompleks na samoj obali mora sa tradicijom od preko jednog stoleća pruža sve uslove za više nego kvalitetan odmor i upoznavanje sa prirodnim lepotama ovog dela... »
-
Meteori, Grčka
Ime ovog čudesnog mesta potiče od grčke reči “Meteoron” koja označava nešto što se događa u atmosferi ili nešto što lebdi u vazduhu. Ogromne tamne stene na čijim nepristupačnim vrhovima su tokom srednjeg veka izgrađeni poznati manastiri, nalaze se u oblasti centralne Grčke, između ... »
-
Lisabon, Portugalija
Jedna od mogućih teorija o nastanku imena glavnog grada današnje Portugalije govori o feničanskom nazivu Alis Ubo (Allis Ubbo) koji datira od pre više od trideset vekova a u prevodu znači “sigurna luka”. Bez obzira na to da li je teorija tačna, nesumnjivo je da je geogr... »
-
Ohrid, Makedonija
Živopisni drevni grad Ohrid smešten je u jugozapadnom delu Republike Makedonije, na obali Ohridskog jezera koje spada u red najstarijih slatkovodnih jezera na našoj planeti.
Ovo je grad čudesne i duge istorije, od velikog značaja još u doba antičke Grčke i Rima a posebno u periodu srednjeg... »
