- Vi se nalazite:
- Naslovna strana
- / Evropa
- / Grčka
- / Sarti
Sarti Letovanje 2025 apartmani | Halkidiki Sitonija Sarti 2025
MapaSarti je malo turističko mesto na istočnoj obali Sitonije, „drugog prsta“ poluostrva Halkidiki - Grčka. Od Soluna je udaljeno 133 km.
Ostatke starog ribarskog sela, koji su bili deo obližnjeg manastira Ksenofont (ne svetogorskog), ponovo su naselili Grci izbeglice iz Male Azije nakon 1922. godine.
Istočna strana Sitonije ima malo naselja na obali i najmanje je urbanizovana na celom Halkidikiju (naravno, ne računajući Svetu Goru), što ostavlja velike zelene oblasti čiste, netaknute prirode kao posebne atrakcije. Celu obalu zapljuskuje divno providno Egejsko more čiji se miris meša sa intenzivnim mirisom borovih šuma - jedne od glavnih karakteristika Sitonije.
SARTI LETOVANJE 2022
Tačno preko puta Sartija, prema istoku, preko Svetogorskog zaliva ili Singitikosa, uzdiže se na trećem „prstu“ Halkidikija, Atos - prelepa, druga po visini planina u Grčkoj.
© Planeta Putovanja
Mapa, Auto Karta, Udaljenost km, Putovanja 2024:
-
Niš, Srbija Grad Niš nalazi se u južnoj Srbiji, po veličini je na trećem mestu posle Beograda i Novog Sada i administrativni je centar Nišavskog okruga. Kroz grad protiče reka Nišava koja se nedaleko odatle uliva u Južnu Moravu. Moderni Niš je izgrađen na ruševinama antičkog, tj. rimskog grada Naisa (... »
-
Francuska Francuska zauzima ubedljivo prvo mesto na planeti po broju turista u toku godine. Ne računajući one koji se zadržavaju manje od 24 časa, preko 82 miliona ljudi godišnje poseti ovu zemlju. Kada govorimo o Francuskoj obično mislimo na onaj najveći deo teritorije koji se nalazi u Evropi... »
-
Švajcarska Zemlja satova, banaka, čokolade, vojne neutralnosti, međunarodnih organizacija... Švajcarska spada među najbogatije zemlje na planeti sa jednom od najmoćnijih ekonomija, ujedno je i najznačajniji svetski bankarski i finansijski centar. Moderna Švajcarska je stvorena u XIX veku, međutim... »
-
Izrael Izrael, biblijska zemlja, zvanično pripada redu najmlađih država ali istorijski među najstarijim na planeti. Pretežno pustinjska ali izvozi hranu. Izlazi na četiri mora. Dva mora su okružena teritorijom Izraela – jedno uopšte nije slano a drugo je najslanije na svetu. Glavni grad u stvar... »
-
Mikonos - ostrvo Mikonos, Grčka Mikonos je deo Kiklada, grupe ostrva u središnjem delu Egejskog mora, Grčka. Okružen je ostrvima Tinos, Siros, Paros i Naksos. Glavni i najveći grad je Mikonos ili Hora, u kojem živi većina stanovnika ostrva. Antička mitologija nije zaobišla ni Mikonos. Po legendi, ovde se odigrala bitka i... »
-
Švedska Sever Evrope, zapadna obala Baltičkog mora, istočni deo Skandinavskog poluostrva – Kraljevina Švedska. Po svom bogatstvu predstavlja sedmu najjaču ekonomiju na planeti, po kvalitetu života, takođe u samom evropskom i svetskom vrhu. Poznata je po svom sistemu socijalne zaštite ali i k... »
-
Azija Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na planeti Zemlji. Na zapadu je od Evrope deli planinski masiv i reka Ural, Kaspijsko, Crno, Sredozemno i Crveno more i Suecki kanal. Kontinentalni deo zapljuskuju vode Arktičkog, Indijskog i Tihog okeana u kojima se nalaze i azijska ostrva Taj... »
-
Cirih, Švajcarska Cirih je najveći grad u Švajcarskoj i glavni grad istoimenog kantona. Ujedno, ovo je najveći grad u zemlji, nalazi se na severnoj obali ciriškog jezera i na obalama reke Limat koja protiče kroz grad. Sam izgled grada razlikuje se od ostalih švajcarskih gradova, posebno zbog dozvole da se o... »
-
Kefalonija, Grčka Odisejeva postojbina. Kefalonija je najveće ostrvo u arhipelagu koji čini sedam jonskih ostrva, površine oko 800 km2. Prefekturu čine veće ostrvo Kefalonija i manje – Itaka, udaljeno oko 2 km. Glavni grad, najveća luka i administrativni centar je Argostoli u kojem živi oko 15.000 sta... »
-
Luvr Muzej, Pariz, Pariz Luvr je umetnička galerija Francuske i jedan od najpoznatijih i najposećenijih nacionalnih muzeja u svetu. Na mestu srednjovekovne tvrđave iz XII veka, kralj Fransoa I je 1546. godine sagradio vladarsku palatu koja je bila kraljevska rezidencija sve do 1682. godine kada je dvor premešten u... »